Lokacija Višegrad: Vilina vlas

„Vilina vlas“, rehabilitaciona banja, tokom rata korištena je kao organizovani logor za silovanje žena, djevojaka i djevojčica. Smještena je u selu Višegradska Banja u okolini Višegrada. Objekt je služio i kao štab presuđenog ratnog zločinca Milana Lukića, koji je iz „Viline vlasi“ koordinirao vršenje ratnih zločina na prostoru ove općine.

U Višegradu su počinjeni brojni zločini, koji su uključivali masovne deportacije, silovanja, ubistva, spaljivanja civila u mjestima zatočenja te druge oblike nečovječnog postupanja prema civilima nesrpske nacionalnosti. 

Prema popisu stanovništva iz 1991. godine od približno 21.000 stanovnika 63 posto su bili Bošnjaci, dok su Srbi činili 33 posto stanovništva.  Prema popisu iz 2013. godine u Višegradu živi približno 11.000 stanovnika, od kojih Bošnjaci čine približno 10 posto. Kao što je već navedeno, u sveopćem cilju progona stanovništva demografska slika je znatno izmijenjena tokom rata.

Tokom suđenja Željku Leleku Sud BiH je potvrdio da je „Vilina vlas“ korištena kao sistematski logor za zarobljavanje i silovanje. Žene koje su bile zatvorene u „Vilinoj vlasi“ svjedočile su o višestrukim silovanjima i premlaćivanjima. Sve sobe u „Vilinoj vlasi“ su bile zaključavane, a žene, djevojke i djevojčice zatočene u njima, zavezane i bez mogućnosti kretanja.

Iako tačan broj nije utvrđen, procjenjuje se da je oko 200 žena, djevojaka i djevojčica silovano u ovom objektu. 

Jedna od žrtava, J. A. oteta je s ulice u Višegradu te je odvedena u „Vilinu vlas“. Nakon što je bila izložena silovanju, izvršila je samoubistvo skokom kroz prozor objekta. Njeno tijelo  pronađeno je u procesu ekshumacije u vještačkom jezeru Perućac. Zaštićena svjedokinja M. H.  svjedočila je kako su žene bile odvođene i držane u ovom objektu svakodnevno.

Sud BiH osudio je Željka Leleka na 16 godina zatvorske kazne, Nenada Tanaskovića na 8 godina zatvorske kazne te Olivera Krsmanovića na 18 godina zatvorske kazne.

„Vilina vlas“ je nakon rata nastavila s radom kao hotelsko-banjski kompleks. Prilikom online pretrage ovog objekta rezultati pokazuju da se radi o turističkoj destinaciji za odsjedanje, boravak i liječenje u banji. Recenzije i utisci „Viline vlasi“ na Google servisima i Trust Pilotu ne spominju ratnu namjenu ovog objekta niti zločine koji se vežu za ovu lokaciju. Udruženje žena žrtava rata je više puta tražilo da se na ovoj lokaciji napravi spomenik žrtvama zločina iz 1990-ih, međutim vlasti RS-a se nisu odlučile na ovaj korak. Suprotno tome, 2021. godine uključili su objekt „Vilina vlas“ u listu lokacija na kojima građani mogu iskoristiti vaučere za podsticanje turističkog sektora.

Nakon promocije „Viline vlasi“ u sklopu turističkih podsticaja i pisanja britanskog lista The Guardian šira javnost je upoznata s činjenicom da kompleks i dalje posluje bez ikakvog formalnog spomena na zločine počinjene u ovom objektu.  Pokrenuta je i online peticija da se „Vilina vlas“ ukloni s popisa turističkih mjesta na Google servisima koju je potpisalo više od 25.000 ljudi.  Međutim, nije uspjela da ukloni „Vilinu vlas“ sa zvaničnih pretraživača.