Lokacija: Čelebići, Konjic
Logor „Čelebići“ bio je bivši objekt Jugoslavenske narodne armije (JNA) u naselju Čelebići pored Konjica, koji su, prema Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju (u daljnjem tekstu: MKSJ), uspostavile snage Bošnjaka i Hrvata sredinom 1992. godine. Ovaj objekt je prije rata u Bosni i Hercegovini (u daljnjem tekstu: BiH) koristila JNA za skladištenje goriva i mašinerije. Kompleks se prostire na oko 50.000 kvadratnih metara. Od aprila do decembra 1992. godine na području Konjica počinjeni su brojni zločini protiv čovječnosti, kako je utvrdio Sud BiH, nad srpskim civilnim stanovništvom, uključujući progone, ubistva, silovanja, zatvaranja i mučenja. Prema popisu iz 1991. godine u općini Konjic živjelo je 43.878 stanovnika, od kojih su 54,7 posto bili Bošnjaci, 26,2 posto Hrvati i 15 posto Srbi. Prema popisu iz 2013. godine broj Bošnjaka povećan je na 89,4 posto, Hrvata je sada 6,2 posto, a Srba 1,4 posto, što je rezultat sistematskog progona tokom rata.
Prema presudama, 240 osoba bilo je zatočeno u logoru, od kojih je njih šest mučeno, a 48 ubijeno. Zločine su većinom počinili stražari logora, koji su, prema presudi MKSJ-a, bili na komandnim funkcijama logora kao pripadnici Općinskog štaba Teritorijalne odbrane u Konjicu, diverzantsko-izviđačkog odreda „Akrepi“, kao i pripadnici policijskih snaga.
Pred MKSJ-em tri osobe su osuđene za zločine počinjene u logoru „Čelebići“: Hazim Delić, Esad Landžo i Zdravko Mucić, dok je Zejnil Delalić oslobođen optužbe za zločin u Čelebićima. Delić, Landžo i Mucić osuđeni su na ukupno 42 godine zatvora. Pred Sudom BiH za zločine počinjene nad srpskim civilnim stanovništvom na području Konjica trenutno se sudi Esadu Ramiću, Omeru Boriću, Šefiku Nikšiću, Adnanu Alikadiću, Mitku Pirkiću, Redži Baliću, Hamedu Lukomirku, Safaudinu Ćosiću, Muhamedu Cakiću, Ismetu Hebiboviću, Enesu Jahiću, Senadinu Ćibi i Željku Šimunoviću.
Važno je napomenuti da je u predmetu „Mucić i drugi“ (IT-96-21) pred MKSJ-em prvi put definirano silovanje kao oblik mučenja, što je naposljetku omogućilo razvoj sudske prakse procesuiranja zločina silovanja počinjenog tokom rata u BiH. Također, ovaj predmet je prvi u kojem je utvrđena komandna odgovornost, i to za upravnika logora Zdravka Mucića, koji nije spriječio mučenja, silovanja, ubistva i druge zločine protiv čovječnosti.
Objekt je trenutno u sastavu Oružanih snaga BiH.
Zamjenik komandanta logora „Čelebići“ a potom komandant logora, Hazim Delić je od maja do novembra 1992. godine, prema presudi MKSJ-a, silovao dvije zatočenice tokom ispitivanja u logoru.
Grozdana Čečez, iz naselja u blizini Konjica, odvedena je u logor „Čelebići“ 27. maja 1992. Po njenom dolasku Hazim Delić je, u prisustvu dvojice drugih muškaraca, nad njom izvršio silovanje u dva navrata. Grozdana Čečez opisala je posljedice preživljene torture rekavši: „… pogazio mi je ponos i nikada više neću biti žena koja sam bila“. Tokom svjedočenja rekla je sudu: „Psihički i fizički bila sam potpuno iscrpljena. Ubijaju te psihički.“ Iz logora je puštena 31. augusta 1992.
Iako je današnja lokacija logora „Čelebići“ dosta nepristupačna zbog činjenice da se radi o vojnom objektu Oružanih snaga BiH, navedeno ne sprečava preživjele i udruženja bivših logoraša da posjećuju lokaciju bivšeg logora. Godišnji obilasci i otvaranje kapija bivšeg zloglasnog logora na jedan dan nije najbolji primjer iskazivanja pijeteta prema brojnim žrtvama na ovoj lokaciji. Jednodnevni čin otvaranja vrata ovog objekta za obilježavanje stradanja u njemu tako postaje marginaliziran događaj, što naposljetku utječe na oporavak preživjelih i njihove napore da očuvaju šire sjećanje na zločine počinjene u logoru „Čelebići“.
Dodatnu prepreku za obilježavanje ovog prostora i podsjećanje na njegovu svrhu tokom rata u BiH predstavlja i činjenica da se taj objekt danas koristi kao kasarna Oružanih snaga BiH te da se za pristup objektu mora najaviti i tražiti odobrenje od Oružanih snaga BiH. Suprotno situaciji na terenu, ovakvi objekti trebali bi biti otvoreni za javnost radi očuvanja sjećanja na patnju žrtava i širenja svijesti o počinjenim strahotama.
